Pravilnik o vatrogasnim aparatima

Na temelju članka 41. stavka 5. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine«, broj: 92/2010), ministar unutarnjih poslova donosi

PRAVILNIK O VATROGASNIM APARATIMA


(Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine“, broj 101/11 i 74/13)


I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se: tehnički zahtjevi, način provjere i označavanja kao i vještačenja vatrogasnih aparata.


Članak 2.

Značenje pojmova u smislu ovog Pravilnika:

(1) vatrogasni aparat je prijenosni ili prijevozni aparat koji sadrži sredstvo za gašenje požara koje se pod tlakom izbacuje iz spremnika aparata;

(2) vatrogasni aparat s bočicom je vatrogasni aparat u čijem spremniku dolazi do radnog tlaka u trenutku aktiviranja ispuštanjem pogonskog plina iz bočice;

(3) vatrogasni aparat pod stalnim tlakom je vatrogasni aparat kod kojeg se spremnik stalno nalazi pod radnim tlakom;

(4) spremnik vatrogasnog aparata je posuda iz koje se sredstvo za gašenje požara izbacuje pod tlakom u trenutku aktiviranja vatrogasnog aparata;

(5) sredstvo za gašenje požaraje tvar koja, izbacivanjem iz spremnika vatrogasnog aparata, gasi požar;

(6) bočica je spremnik pogonskog plina koji se nalazi unutar spremnika ili na spremniku aparata i koji prilikom aktiviranja dovodi aparat pod tlak;

(7) usponska cijev je cijev kroz koju sredstvo za gašenje izlazi iz spremnika aparata;

(8) serviser je pravna osoba, fizička osoba obrtnik ili stručna služba koji posjeduju ovlaštenje proizvođača ili ovlaštenog zastupnika vatrogasnih aparata za obavljanje poslova održavanja vatrogasnih aparata;

(9) stavljanje vatrogasnog aparata u uporabu je datum prve kupovine vatrogasnog aparata od strane korisnika;

(10) specifično požarno opterećenje je prosječna količina topline koja se oslobađa iz zapaljenog materijala požarnog sektora po tlocrtnoj jedinici površine tog požarnog sektora (MJ/m²);
(11) prijenosni vatrogasni aparat je vatrogasni aparat koji je konstruiran za ručno prenošenje i ručno korištenje i koji u pogonskom stanju (sa sredstvom za gašenje) ima masu od najviše 20 kg;
(12) prijevozni vatrogasni aparat je vatrogasni aparat koji je konstruiran za ručni transport i ručno korištenje i koji u pogonskom stanju (sa sredstvom za gašenje) ima masu veću od 20 kg;
(13) kapacitet gašenja vatrogasnog aparata je mogućnost vatrogasnog aparata da pogasi određeno tipsko žarište određeno normom HRN EN 3-7 i označen je na naljepnici proizvođača na vatrogasnom aparatu, sukladno navedenoj normi (prema HRN EN 3-7 vatrogasni aparati se klasificiraju prema kapacitetu gašenja a ne prema količini sredstva za gašenje);
(14) jedinica gašenja (u daljnjem tekstu: JG) je pomoćna veličina koja omogućava usporedbu kapaciteta gašenja različitih vrsta vatrogasnih aparata i služi za određivanje potrebnog broja vatrogasnih aparata. Svakom vatrogasnom aparatu se dodjeljuje određeni broj JG prema njegovom kapacitetu gašenja;
(15) manja požarna opasnost – prisutne su tvari manje zapaljivosti, prostorni i radni uvjeti predstavljaju manju mogućnost nastanka požara. Početni požar bi se širio vrlo polako;
(16) srednja požarna opasnost – prisutne su zapaljive tvari, prostorni i radni uvjeti predstavljaju značajnu mogućnost nastanka požara. Početni požar bi se širio srednjom brzinom;
(17) velika požarna opasnost – prisutne su tvari velike zapaljivosti, prostorni i radni uvjeti predstavljaju veliku mogućnost nastanka požara. Početni požar bi se širio brzo. U prostore s velikom požarnom opasnosti razvrstavaju se i svi prostori koje nije moguće razvrstati u manju ili srednju požarnu opasnost;
(18) stavljanje na tržište je prvo stavljanje na raspolaganje na tržištu;
(19) stavljanje na raspolaganje na tržištu je svaka isporuka u svrhu prodaje.

Oznake normi korištene u ovom Pravilniku bez godine izdanja norme, odnose se na posljednje, odnosno važeće izdanje navedenih normi.

II. TEHNIČKI ZAHTJEVI

Članak 3.

Vatrogasni aparati moraju zadovoljavati uvjete propisane propisima za opremu pod tlakom.
Prijenosni vatrogasni aparati moraju ispunjavati zahtjeve hrvatskih normi niza HRN EN 3.
Prijevozni vatrogasni aparati moraju ispunjavati zahtjeve hrvatskih normi niza HRN EN 1866.
Postupke ocjenjivanja sukladnosti s normama navedenim u stavcima 2. i 3. ovog članka mora provesti tijelo za ocjenjivanje sukladnosti koje je akreditirano od Hrvatske akreditacijske agencije ili od akreditacijskog tijela druge države koje je potpisalo Multilateralni sporazum o priznavanju akreditacije (MLA) s Europskom organizacijom za akreditaciju (EA) ili Sporazum o uzajamnom priznavanju akreditacije (MRA) s Međunarodnom organizacijom za akreditaciju laboratorija (ILAC).
Nadzor nad ispunjenjem tehničkih zahtjeva, postupcima ocjene sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju vatrogasnih aparata, pri stavljanju na raspolaganje na tržištu, provode gospodarski inspektori Državnog inspektorata u skladu sa svojim ovlastima.


III. IZBOR VATROGASNIH APARATA


Članak 4.

Vrsta vatrogasnih aparata određuje se u skladu s razredom požara prema tvari koja gori, prema normi HRN EN 2.
Zbroj JG svih vatrogasnih aparata u požarnom sektoru mora biti jednak ili veći od potrebnog broja JG u tom požarnom sektoru.
Broj JG koje može pogasiti vatrogasni aparat određuje se prema kapacitetu gašenja vatrogasnog aparata i dan je u tablici 1. u Prilogu 1. ovog Pravilnika.
Potreban broj JG s obzirom na požarnu opasnost i površinu požarnog sektora određuje se prema tablici 3. u Prilogu 1. ovog Pravilnika, a primjeri razvrstavanja prostora prema požarnoj opasnosti dani su u tablici 2. Priloga 1.
Primjeri izračuna potrebnog broja vatrogasnih aparata dani su u Prilogu 1. ovog Pravilnika
U slučaju kada jedan požarni sektor obuhvaća više etaža, na svakoj etaži se mora nalaziti najmanje jedan vatrogasni aparat kapaciteta gašenja najmanje 6 JG.
U požarnim sektorima specifičnog požarnog opterećenja većeg od 2 GJ/m2, na svakih 500 m2 površine, pored aparata propisanih stavcima 2. do 5. ovog članka, dodaje se po jedan prijevozni vatrogasni aparat.
Odredbe stavaka 2. do 6. ovog članka neće se primjenjivati na slučajeve u kojima su broj, vrsta i/ili raspored vatrogasnih aparata regulirani odredbama posebnih propisa.

Priloga 1.
Primjeri izračuna potrebnog broja vatrogasnih aparata dani su u Prilogu 1. ovog Pravilnika
U slučaju kada jedan požarni sektor obuhvaća više etaža, na svakoj etaži se mora nalaziti najmanje jedan vatrogasni aparat kapaciteta gašenja najmanje 6 JG.
U požarnim sektorima specifičnog požarnog opterećenja većeg od 2 GJ/m2, na svakih 500 m2 površine, pored aparata propisanih stavcima 2. do 5. ovog članka, dodaje se po jedan prijevozni vatrogasni aparat.
Odredbe stavaka 2. do 6. ovog članka neće se primjenjivati na slučajeve u kojima su broj, vrsta i/ili raspored vatrogasnih aparata regulirani odredbama posebnih propisa.


IV. ODRŽAVANJE VATROGASNIH APARATA


Članak 5.

Održavanje vatrogasnih aparata ispravnim i funkcionalnim obavlja se kroz redovni pregled i periodični servis.

Vatrogasni aparati pregledavaju se i ispituju i sukladno propisima za opremu pod tlakom.

Redovni pregled


Članak 6.

Redovni pregled vatrogasnih aparata obavlja vlasnik odnosno korisnik prema uputi proizvođača, najmanje jednom u tri mjeseca.

Redovnim pregledom utvrđuje se:

– označenost, uočljivost i dostupnost vatrogasnog aparata,

– opće stanje vatrogasnog aparata,

– kompletnost vatrogasnog aparata,

– stanje plombe zatvarača, odnosno ventila vatrogasnog aparata,

– i druge radnje propisane u uputi proizvođača.


Članak 7.

Vlasnik odnosno korisnik vatrogasnih aparata dužan je voditi evidenciju o njihovom redovnom pregledu.

Evidencija iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o: tipu vatrogasnog aparata, tvorničkom broju, datumu redovnog pregleda i periodičkog servisa, nazivu servisera koji je servisirao vatrogasni aparat, uočenim nedostacima i njihovom otklanjanju, te serijskom broju stavljene evidencijske naljepnice iz Priloga 2. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio (slika 3. ili 3.a).


Članak 8.

Nedostatke uočene redovnim pregledom vlasnik odnosno korisnik je obvezan odmah otkloniti sam, a ukoliko to nije moguće putem servisera.

Periodični servis


Članak 9.

Periodičnim servisom provjerava se ispravnost i funkcionalnost vatrogasnog aparata i njegovih dijelova te obavlja zamjena dotrajalih i neispravnih dijelova rezervnim dijelovima odobrenim za uporabu od strane proizvođača vatrogasnog aparata.


Članak 10.

Postupak i radnje periodičnog servisa vatrogasnih aparata, kao i unutarnji pregled spremnika vatrogasnog aparata i rokove obavljanja radnji propisuje proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik.

Periodični servis vatrogasnih aparata u uporabi obavlja se najmanje jednom godišnje, a ovisno o uvjetima smještaja i češće, te nakon svakog aktiviranja ili uočenog nedostatka na vatrogasnom aparatu.

Pri stavljanju vatrogasnog aparata, u uporabu nije potrebno izvršiti periodični servis do isteka garancije, odnosno najdulje godinu dana.


Članak 11.

Serviser vatrogasnog aparata obvezan je o izvršenom periodičkom servisu voditi evidenciju koja sadrži podatke o: tipu vatrogasnog aparata, tvorničkom broju i korisniku vatrogasnog aparata, uočenim nedostacima i njihovom otklanjanju te o datumu izvršenog servisa i serijskim brojevima stavljene evidencijske naljepnice iz Priloga 2. ovoga Pravilnika (slika 3. i 3.a).


Članak 12.

Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik dužan je izvijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova o serviserima kojima je izdao ovlaštenje, navodeći točan broj i datum izdavanja akta kojim su ovlašteni za servisiranje vatrogasnih aparata kao i izvijestiti o nastupanju svake promjene vezane uz ovlaštenje (oduzimanju ili isteku roka ovlaštenja, promjeni adrese i sl.).


Članak 13.

Proizvođač odnosno njegov ovlašteni zastupnik dužan je obavljati nadzor nad serviserima koje je ovlastio za obavljanje poslova periodičkog servisa vatrogasnih aparata.


V. POSTAVLJANJE VATROGASNIH APARATA


Članak 14.

Vatrogasni aparati se postavljaju neovisno o ugrađenim stabilnim sustavima za gašenje požara, hidrantskoj mreži i drugim mjerama zaštite od požara.

Vatrogasni aparati postavljaju se na uočljivim i lako dostupnim mjestima, u blizini mogućeg izbijanja požara, a kod prijenosnih aparata ručka za nošenje ne smije biti na visini većoj od 1,5 metara od tla.


Članak 15.

Mjesto postavljanja vatrogasnog aparata u prostorijama čija je površina veća od 50 m² označava se naljepnicom sukladno važećoj hrvatskoj normi HRN ISO 6309.

Naljepnica iz stavka 1. ovoga članka mora biti obojena pretežito bojom RAL 3000, i mora biti postavljena dovoljno visoko da njenu uočljivost ne ometa sadržaj prostora.


VI. NAČIN OZNAČAVANJA VATROGASNIH APARATA


Članak 16.

Nakon obavljenog periodičkog servisa vatrogasni aparat mora, osim naljepnice proizvođača, sadržavati evidencijske naljepnice iz članka 17., 18. i 19. ovoga Pravilnika.
Naljepnica proizvođača na vatrogasnom aparatu mora biti sukladna normi HRN EN 3-7, na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.


Članak 17.

Periodični servis vatrogasnog aparata pod stalnim tlakom osim radnji propisanih u uputi proizvođača, obuhvaća i upisivanje mase sredstava za gašenje na samoljepivu naljepnicu iz Priloga 2. ovoga Pravilnika (slika 1. ili 1.a) te njeno lijepljenje na usponsku cijev.


Članak 18.

Periodični servis vatrogasnog aparata s bočicom osim radnji propisanih u uputi proizvođača, obuhvaća i upisivanje izvagane mase bočice i datuma vaganja na samoljepivu naljepnicu naljepnice iz Priloga 2. ovoga Pravilnika (slika 2. ili 2.a) te njeno lijepljenje na bočicu.

Vijek trajanja bočice propisuje proizvođač odnosno njegov ovlašteni zastupnik.


Članak 19.

Nakon izvršenog periodičnog servisa, na vatrogasni aparat postavlja se oznaka (naljepnica, zaštitna traka, boja ili sl.) bez čijeg oštećenja se vatrogasni aparat ne može rastaviti te se vatrogasni aparat označava samoljepljivom naljepnicom iz Priloga 2. ovoga Pravilnika (slika 3. ili 3.a).

Bušenjem rupa na naljepnici označuje se mjesec i godina kada je potrebno izvršiti ponovni periodični servis, a rok do kada vrijedi unutarnji pregled spremnika vatrogasnog aparata upisuje se na naljepnicu.


Članak 20.

Evidencijske naljepnice iz članka 17., 18. i 19. ovoga Pravilnika moraju svojom kvalitetom zadovoljiti normu HRN EN 60335-1.


VII. IZDAVANJE I UPISNIK O EVIDENCIJSKIM NALJEPNICAMA


Članak 21.

Evidencijske naljepnice iz ovoga Pravilnika izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova.

Zahtjev za izdavanjem evidencijskih naljepnica podnosi se nadležnoj policijskoj upravi.

Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka prilaže se dokaz o uplaćenoj naknadi za evidencijske naljepnice.

Cijena evidencijskih naljepnica određuje se rješenjem koje donosi ministar unutarnjih poslova.

Upisnik o izdanim evidencijskim naljepnicama vodi se na Informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova.


VIII. VJEŠTAČENJE VATROGASNIH APARATA


Članak 22.

Vještačenje vatrogasnih aparata obuhvaća provjeru pravilnosti provedenih postupaka i radnji propisanih od strane proizvođača odnosno ovlaštenog zastupnika prilikom održavanja vatrogasnog aparata.


Članak 23.

Vještačenje iz članka 22. ovoga Pravilnika provodi Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Učilište vatrogastva, zaštite i spašavanja.

Postupak te visina i način snošenja troškova vještačenja određuju se odlukom koju donosi ministar unutarnjih poslova na prijedlog čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove vatrogastva.


IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Članak 24.

Naljepnice 3. i 3.a koje su otisnute sukladno odredbi članka 10. Pravilnika o održavanju i izboru vatrogasnih aparata (»Narodne novine«, broj: 35/94, 55/94, 103/96, 130/2007) mogu se koristiti do isteka zaliha, bez potrebe bušenja rupa kojima se označava šifra (oznaka) stručne osobe koja je izvršila periodični pregled.


Članak 25.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o održavanju i izboru vatrogasnih aparata (»Narodne novine«, broj: 35/94, 55/94, 103/96, 130/2007) i Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnog ispita za obavljanje poslova održavanja vatrogasnih aparata (»Narodne novine«, br. 35/94 i 55/94).


Članak 26.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

PRILOG 1.
Tablica 1: BROJ JG PREMA KAPACITETU GAŠENJA VATROGASNIH APARATA

  JG   Kapacitet gašenja vatrogasnih aparata prema HRN EN 3-7
  Tipski požar razreda A
(krute tvari)
  Tipski požar razreda B
(tekućine)
  Tipski požar razreda F
(ulja i masti biljnog i životinjskog porijekla)
  1   5A   21B   5F
  2   8A   34B
  3   55B   25F
  4   13A   70B
  5   89B   40F
  6   21A   113B
  9   27A   144B   75F
  10   34A
  12   43A   183B
  15   55A   233B


Napomena:
Ukoliko vatrogasni aparat za razrede požara A i B ima različite kapacitete gašenja, odnosno pripadajuće JG, uzima se niža vrijednost JG.
Primjer:
Za vatrogasni aparat koji može pogasiti tipsko žarište 27A (9 JG) i 233B (15 JG) računa se sa 9 JG.

Tablica 2. PRIMJERI RAZVRSTAVANJA PROSTORA PREMA POŽARNOJ OPASNOSTI


  Prostori   Požarna opasnost
  manja   srednja   velika
  Industrijski   ciglane i betonare, proizvodnja stakla i keramike, proizvodnja papira u mokrom području, proizvodnja konzervi, proizvodnja elektronike, proizvodnja napitaka, strojogradnja i sl.   proizvodnja kruha, prerada i obrada kože, tekstila i umjetnih materijala, proizvodnja gume, tlačno lijevanje plastike, proizvodnja kartona, sastavljanje vozila i kućanskih aparata i sl.   proizvodnja namještaja i drvenih vezanih ploča (iverica, šperploča, furnira i sl.), tkaonice, predionice, proizvodnja papira u suhom području, prerada papira, mlinovi, proizvodnja stočne hrane, proizvodnja krovne ljepenke i pjenastih materijala (spužvi), proizvodnja i prerada zapaljivih lakova, boja i ljepila, lakirnice i uređaji za nanošenje praha, rafinerije, tiskare, petrokemijska industrija, uljne kalionice, farmaceutska industrija i sl.
  Prodajni, trgovački i skladišni   negorivi materijali i proizvodi s manjim udjelom negorive ambalaže (npr. keramika, napici, cvijeće i sl.)   gorivi materijali i proizvodi (npr. skladišta drva na otvorenom, namještaj, gume, ambalaža, knjige, bijela tehnika, elektronika, tekstil, prehrambeni proizvodi, kemijska sredstva za čišćenje, foto oprema, pekarne i sl.)   lako zapaljivi materijali (npr. boje i lakovi, otapala, stari papir, drvo, pamuk, pjenasti materijali (spužve), skladišta špedicije i sl.)
  Uredski, smještajni, uslužni, ugostiteljski, kulturno-zabavni   ulazni prostori i predprostori (čekaonice): sportskih dvorana, kinodvorana, kazališta, upravnih zgrada, zdravstvenih ustanova, odvjetničkih i drugih ureda, i sl.   uredi, kuhinje, ugostiteljski objekti (hoteli, hosteli, pansioni, restorani, caffe barovi i dr.), studentski i učenički domovi, arhivi, knjižnice, banke, pošte, obrazovne i znanstvenoistraživačke ustanove, zdravstvene ustanove i domovi za starije i nemoćne,   stambene zgrade, poljoprivredne zgrade, zgrade za vjerske obrede, garaže   diskoteke, kinodvorane, gledališta dvorana i druga mjesta gdje se okuplja veliki broj ljudi;   prostori za prikupljanje otpada
  Obrtni   vrtlarije, galvanizacija, mehanička obrada metala (tokarenje, glodanje, bušenje, rezanje, štancanje i sl.), mehanička obrada kamena (klesarske radionice i sl.)   bravarske radionice, vulkanizerske radionice, prerada kože/umjetne kože i tekstila, pekarne, elektro-radionice, frizerski saloni, kozmetički saloni   automehaničarske radionice, stolarske radionice, tapetarske radionice, lakirnice


Tablica 3: BROJ POTREBNIH JG PREMA POVRŠINI POŽARNOG SEKTORA I POŽARNOJ OPASNOSTI



  Površina požarnog sektora do (m2)   Požarna opasnost
  manja   srednja   velika
  50   6   12   18
  100   9   18   27
  200   12   24   36
  300   15   30   45
  400   18   36   54
  500   21   42   63
  600   24   48   72
  700   27   54   81
  800   30   60   90
  900   33   66   99
  1000   36   72   108
  na svakih daljnjih 250   6   12   18

Tablica 4: BROJ JG ZA VATROGASNE APARATE STAVLJENE U UPORABU PRIJE STUPANJA NA SNAGU OVOG PRAVILNIKA

  JG   Vrsta vatrogasnog aparata
  Prah   CO2
  1   1 kg
  2   2 kg   3 kg
  3   3 kg   5 kg
  6   6 kg
  9   9 kg
  12   12 kg


Primjeri izračuna potrebnog broja vatrogasnih aparata:
Primjer 1.
Frizerski salon površine 60 m2
Iz tablice 2. vidljivo je da se radi o prostoru sa srednjom požarnom opasnosti te se iz tablice 3. za srednju požarnu opasnost i površinu do 100 m2 očitava potreban broj JG – 18 JG.
Zbroj JG svih vatrogasnih aparata mora biti najmanje 18, a mogući požari su razreda A i B.
Tražene uvjete zadovoljavaju:
– dva vatrogasna aparata sa po 9JG (mogu pogasiti tipska žarišta 27A i 144B), ili
– dva vatrogasna aparata od kojih jedan ima 12JG (može pogasiti tipsko žarište 43A i 183B) a drugi 6JG (može pogasiti tipska žarišta 21A i 113B), ili
– tri vatrogasna aparata sa po 6JG (mogu pogasiti tipska žarišta 21A i 113B), ili
– sve druge kombinacije vatrogasnih aparata kod kojih je zbroj JG određenih iz tablice 1. ili 4. najmanje 18.
Primjer 2.
Automehaničarska radionica površine 100 m2
Iz tablice 2. vidljivo je da se radi o prostoru sa velikom požarnom opasnosti te se iz tablice 3. za veliku požarnu opasnost i površinu od 100 m2 očitava potreban broj JG – 27 JG.
Zbroj JG svih vatrogasnih aparata mora biti najmanje 27, a mogući požari su razreda A i B.
Tražene uvjete zadovoljavaju:
– dva vatrogasna aparata od kojih jedan ima 15 JG (može pogasiti tipska žarišta 55A i 233B) a drugi 12 JG (može pogasiti tipska žarišta 43A i 183B), ili
– tri vatrogasna aparata sa po 9JG (mogu pogasiti tipska žarišta 27A i 144B), ili
– tri vatrogasna aparata od kojih jedan ima 15 JG (može pogasiti tipska žarišta 55A i 233B) a druga dva po 6 JG (može pogasiti tipska žarišta 21A i 113B), ili
– sve druge kombinacije vatrogasnih aparata kod kojih je zbroj JG određenih iz tablice 1. ili 4. najmanje 27.
Primjer 3.
Trgovina prehrambenim proizvodima površine 1000 m2
Iz tablice 2. vidljivo je da se radi o prostoru sa srednjom požarnom opasnosti te se iz tablice 3. za srednju požarnu opasnost i površinu od 1000 m2 očitava potreban broj JG – 72 JG.
Zbroj JG svih vatrogasnih aparata mora biti najmanje 72, a mogući požari su razreda A i B.
Tražene uvjete zadovoljavaju:
– pet vatrogasnih aparata koji imaju po 15 JG (mogu pogasiti tipska žarišta 55A i 233B) – ukupno 75JG, ili
– šest vatrogasnih aparata koji imaju po 12 JG (mogu pogasiti tipska žarišta 43A i 183B) – ukupno 72JG, ili
– osam vatrogasnih aparata koji imaju po 9 JG (mogu pogasiti tipska žarišta 27A i 144B) – ukupno 72JG, ili
– sve druge kombinacije vatrogasnih aparata kod kojih je zbroj JG određenih iz tablice 1. ili 4. najmanje 72.
Primjer 4.
Hala za proizvodnju namještaja površine 2000 m2
Iz tablice 2. vidljivo je da se radi o prostoru sa velikom požarnom opasnosti te se iz tablice 3. za veliku požarnu opasnost i površinu od 2000 m2 izračunava potreban broj JG – 108+4*18=180JG.
Zbroj JG svih vatrogasnih aparata mora biti najmanje 180, a moguć je požar razreda A.
Tražene uvjete zadovoljavaju:
– 12 vatrogasnih aparata koji imaju po 15 JG (mogu pogasiti tipska žarišta 55A) ili
– 15 vatrogasnih aparata koji imaju po 12 JG (mogu pogasiti tipska žarišta 43A) ili
– 18 vatrogasnih aparata koji imaju po 10 JG (mogu pogasiti tipska žarišta 34A) ili
– 20 vatrogasnih aparata koji imaju po 9 JG (mogu pogasiti tipska žarišta 27A) ili
– sve druge kombinacije vatrogasnih aparata kod kojih je zbroj JG određenih iz tablice 1. ili 4. najmanje 180.

PRILOG 2.

Slika 1.


Format: 175 × 32 mm

Tisak: žuta i crna


Slika 1. a


Format: 175 × 32 mm

Tisak: plava i crna


Slika 2.


Format: 60 × 40 mm

Tisak: žuta i crna


Slika 2.a


Format: 60 × 40 mm

Tisak: plava i crna


Slika 3.


Format: 110 × 65 mm

Tisak: žuta i crna


Slika 3.a

Svaka naljepnica sadrži jedinstveni broj (numeraciju), naziv proizvođača ili uvoznika i ovlaštenog servisera. Sve naljepnice su tiskane s gulloche zaštitnom grafikom i sadrže pozicionirani hologram veličine 14 x 14 mm. Hologram je metalizirani, sa sljedećim zaštitnim elementima: sekvencionalne mat strukture u podlozi, sekvencionalne kolor strukture u podlozi, embosiranje u boji uzorka vatrogasnog aparata, fine guilloche mat i linije u boji, nanotekst.